Porez na prihod u Nemačkoj, ili gde je nestala moja plata?

odbitci od plate u Nemačkoj

POREZ NA DOHODAK U NEMAČKOJ

 

Porez na dohodak je porez koji ćete platiti državi na sav zarađeni novac u toku kalendarske godine.

Ako ste zaposleni, ovo je verovatno vaš najveći i najbolniji porez…

Ali, da se vratimo na početak.

Dobili ste posao. Potpisali ste ugovor za platu od xxxx evra bruto. I onda na kraju meseca legne plata, vama nešto nije jasno. Pogledate na isplatnom listu i vidite da vam se od te bruto plate oduzima što šta i da na kraju vaša plata ispada znatno manja.

Da, to je bruto plata. To je sve što vaš poslodavac plaća vama i u vaše ime. Ali mnogo od taga na žalost ne leže direktno na vaš račun, nego na račun države u kojoj ste.

 

odbijanje od bruto plate u nemačkoj

šta mi se sve oduzima od plate

 

Osim poreza na dohodak (LOHNSTEUER) koji će vam biti skinut od bruto plate, oduzeće vam se i penzija, zdravstveno i socijalno osiguranje, kao i osiguranje za slučaj nezaposlenosti.

Takođe, ako ste član neke verske zajednice platiće za vas i „solidarnu naknadu“ kao i crkveni porez.

Sve ove poreze i naknade poslodavac plaća u vaše ime, i predaje poresku prijavu za vas. Na kraju meseca vi možete videti na isplatnom listu sve šta ste platili tog meseca.

Međutim, pošto iznos poreza zavisi od vašeg posla i vaše porodične situacije, a ona se može promeniti tokom godine (promenili ste posao,razveli ste se ili venčali..) vi možete zatražiti povraćaj poreza na kraju godine ako procenite da ste platili više.

 

BRUTO PLATA je vaša ukupna zarada sa svim porezima i naknadama koju poslodavac plaća za vas.

To nije iznos koji vama leže na račun na kraju meseca

koliko iznosi porez na dohodak

 

Porez na dohodak zavisi od više faktora. On će pre svega zavisiti od vaše zarade. Što je zarada veće, veća će biti poreska stopa, a onda i porez.

Ali u Nemačkoj postoji i osnovna poreska olakšica. To je minimalni iznos zarade koji se ne oporezuje. I ona opet, zavisi od toga da li ste u braku ili ne.

Tako je ona danas 12096 evra ako niste u bračnoj ili vanbračnoj zajednici, ili 24192 evra ako jeste.

Nakon tog iznosa, sve što zaradite vam se oporezuje po nekoj stopi. One su u rasponu od 14-42%. Stopa će zavisiti od toga kojoj poreskoj grupi pripadate (u Nemačkoj ih ima 6).

Maksimalna poreska stopa koja iznosi 45%  primenjuje se samo na primanja iznad 277826 evra za samce ili 555652 evra za one u registrovanim zajedicama.

 

poreski razredi u Nemačkoj

koji poreski razredi postoje

 

On će pre svega zavisiti od vaše zarade. Što je zarada veće, veći će biti i porez.

Poreski razredi ili poreske grupe zavise od toga kolika su vaša primanja, kao i kakva je vaša porodična situacija. Da li ste u braku ili ne, da li ste roditelj, samohrani ili ne.

Pošto u životu dolazi do promena, pa tako neko izgubi posao,neko dobije bolji, neko se venča, a neko razvede, tako se i ove poreske grupe menjaju.

Možete prelaziti iz jedne u drugu shodno životnoj situaciji.

I PORESKA GRUPA

Ovoj grupi pripadaju razvedena lica, ili samohrani roditelji bez prava na poresku olakšicu.

II PORESKA GRUPA

Ovoj grupi pripadaju samohrani roditelji koji imaju pravo na poresku olakšicu

III PORESKA GRUPA

Bračni ili vanbračni partneru kod kojih jedan ne radi ili zarađuje mnogo manje od drugog.

IV PORESKA GRUPA

Ovo je grupa za bračne ili vanbračne partnere u kojoj oba zarađuju približno isto.

V PORESKA GRUPA

Ako u porodičnoj zajednici jedan od partnera zarađuje mnogo manje od drugog i pripada poreskoj grupi III

VI PORESKA GRUPA

Za one koji imaju još jedan izvor prihoda.

Ako se mislite da ste platili više poreza nego što je trebalo možete zatražiti povraćaj.

 

kako se traži povraćaj poreza

 

Na kraju svake kalendarske godine imate pravo da zatražite proveru poreza. To činite tako što poreskoj upravi predajete prijavu, na osnovu koje će ona utvrditi da li ste dali više poreza.

Obrazac koji treba da popunite možete da skinete sa sajta poreske uprave ili da ga uzmete u nekoj od kancelarija poreske.

Nakon što popunite koji je iznos vaše zarade bio, koliko ste platili porez na dohodak, a koliko naknade (o čijim iznosima možete saznati od poslodavca) unećete i troškove koji umanjuju porez.

To su troškovi selidbe u profesionalne svrhe, troškovi putovanja na posao, troškovi prijave za posao, trošak privatne penzije i sl.

Naravno, za sve ove troškove morate da imate validne račune da biste ih pravdali i oni treba da su nastali u periodu od 01.01. -31.12. te godine za koju tražite povraćaj poreza.

 

povraćaj poreza

U praksi, 9 od 10 prijava dobije povraćaj, i on je obično oko 1000 evra.U praksi, vraća se nakon 3 do 6 meseci od podnošenja prijave.

Ako vam se popunjavanje poreske prijave čini previše teško, to za vas može uraditi poreski konsultant uz određenu naknadu.

I „udruženje za pomoć pri porezu na prihod“ vam može takođe pomoći u ovome za vrlo nisku naknadu.

Ako pak više volite da se sami bavite svojim finansijama možete nabaviti kompjuterske softvere koji su napravljeni za ovu namenu.

Šta god da izaberete, porez kao jedan od najvećih izdataka bi trebalo da bude nešto o čemu morate da vodite računa i šta morate da proveravate.

ŠTA MOŽETE DA POVRATITE?

– Troškovi za rad (Werbungskosten), paušalno 1.230 € ili dokumentovano više.

– Naknade za putovanja do posla (0,30 €/km)

– Troškovi studija, knjiga, kursova, kućnog ureda …

Zato čuvajte račune, ali nije neophodno da prilažete dokaze odmah – možete naknadno tražiti potvrde .

kalkulator poreza

Ako vam računica nije jača strana, možete da koristite online kalkulator kojim se može izračunati, koliko ćete od bruto plate na kraju primiti kada vam se odbiju svi porezi.

Kalkulator možete naći na ovoj adresi!

Kalkulator polazi od vaše bruto plate, i onda popunjavate redom polja, godine staža, poreski razred, da li imate decu i drugo. Na kraju, dobijate kolika plata će zapravo da legne na vaš račun.

Ako vam se svideo tekst i mislite da nekome može da koristi … Podelite ga!

Prava zaposlenih u Nemačkoj -ugovor o radu

Kako je radni ugovor nešto čemu teži verovatno svako ko čita ovaj blog, ne bi bilo loše da se načelno upoznamo sa onim šta on sadrži. Sa zaposlenjem dolazi do potpisivanja ugovora, a sa njim i prava koja zaposleni ima. Ovo je pregled nekih pravila i odredbi, odnosno vaših prava koja iz njega proizilaze.

Ipak, kako je svaki ugovor firme različit ovo je samo primer, ne uzimajte ga kao pravni savet, več kao smernicu prilikom potpisivanja vašeg budućeg ugovora o  radu u Nemačkoj.

 

ZARADA

Plata, zarada, dnevnica, odnosno ono za šta ste došli u Nemačku.

Trebalo bi da znate da je minimalna zarada po zakonu u Nemačkoj u 2025.bila 12.82 eura bruto na sat. To bi značilo. za standardnu 40 časovnu nedelju 2222e mesečno.

Svaki ugovor o radu koji predviđa iznos koji je manji od toga smatra se delimično nevažećim.

Naravno, kada se kaže minimalna zarada, ne misli se na mlade ljude koji su praktikanti i došli su da uče, kao ni na one koji sekvalifikuju za posao.

Međutim, ako je zapolseni radnik u firmi, primljen na puno radno vreme, njegova zarada ne bi smela da bude manja od 12,82 evra po satu. Ako to nije slučaj, može da zatraži svom poslodavcu razliku između stvarne i minimalne zarade. Kršenje odredbi o minimalnoj plati, može čak koštati 50 000 evra vašeg poslodavca.

 

BONUSI

Poseban deo platnog paketa čine bonusi. Postoji veliki broj različitih vrsta bonusa (trinesta plata, naknada za izuzetne rezultate, podsticiji za zaposlene…), i oni se takođe određuju u ugovoru.

DOPLATA

Doplata podrazumeva dodatno plaćanje preko ugovorene plate za slučajeve kada se radi prekovremeno, nedeljom ili za praznike. U ugovoru o radu bi trebalo da bude tačno naznačeno koliko se plaćaju ovi slučajevi.

BOLEST I BOLOVANJE

Ako zaposleni nije u mogućnosti da izvrši svoje radne obaveze zbog bolesti, ima pravo da uzme bolovanje.

boslet u Nemackoj

Ako se razbolite, poslodavac vam mora isplatiti 100% plate tokom prvih šest nedelja bolovanja (Lohnfortzahlung). Nakon toga, zdravstveno osiguranje preuzima isplatu nadoknade. Lekarsko uverenje (Arbeitsunfähigkeitsbescheinigung) treba dostaviti najkasnije trećeg dana izostanka (ili ranije, prema dogovoru).

Zdravstveno osiguranje je obavezno za sve radnike i uplaćuje ga pola zaposleni – pola poslodavac.

Ako se zaposleni ponovo razboli od osnovne bolesti, period bolovanja od 6 nedelja počinje ponovo ispočetka ako je prošlo najmanje šest meseci od kraja poslednjeg bolovanja ili godinu dana od početka prošlog. Ako je uzrok bolest novi, ciklus od 6 nedelja počinje ispočetka.

Nakon šest nedelja zaposleni imaju pravo na zakonsko (ili privatno ako imaju) socijalno osiguranje. Nadoknada je 70% zarade zaposelnog i maksimalno vreme za njegovu isplatu je 78 nedelja.

 

Porodiljsko odsustvo (Mutterschutz)

Obuhvata period od šest nedelja pre porođaja i osam nedelja nakon, koji raste na 12 nedelja u slučaju prevremenog porođaja ili ako je deteta više Deel. Za to vreme zdravstvo i poslodavac obezbeđuju punu platu.

Roditeljsko odsustvo (Elternzeit)

Moguće je koristiti do tri godine po detetu, uz garanciju povratka na posao. Tokom odsustva nećete primati platu, osim ako se prijavite za Elterngeld, odnosno državnu naknadu.

RADNA NEDELJA I RADNI DAN

Radna nedelja se definiše kao 6 radnih dana, od ponedeljka do subote. Radno vreme ne može da bude duže od 8 sati, pa samim tim ni radna nedelja ne može da bude duža od 48 radnih sati.

Radni dan se u izuzetnim slučajevima može produžiti na 10 sati rada, i obično je plaćen kao prekovremeni rad. Noćni rad može biti najduže 8 sati, a dežurstvo se takođe računa kao radno vreme a nekad i kao prekovremeni rad.

Pripravan rad, situacija kad zaposleni ne radi, ali je u stanju pripravnosti jer može da bude pozvan na posao, ne računa se u radno vreme.  Sa druge strane, rad nedeljom i državnim praznicima je u glavnom zabranjen.

Ako je radni dan duži od 6 sati, a manji od 9, mora da postoji pauza u trajanju od najmanje pola sata. Ova pauza može i da se podeli na dve pauze sa po petnaest minuta. Ako je radno vreme duže od 9 sati pauza mora da bude min.45 minuta.

Nakon kraja radnog vremena do sledeće smene, mora da prođe najmanje 11 sati.

 

 

 

godišnji odmor

GODIŠNJI ODMOR

U Nemačkoj je minimalno pravo na godišnji odmor 24 radna dana u godini. (U Nemačkoj se i subota podrazumeva kao radni dan).

Praksa je da poslodavci daju duže odmore, i to obično 25 – 30 dana godišnje.

Puno pravo na godišnji odmor, zaposelni stiče nakon 6 meseci rada. Ako zaposleni prestane da radi pre isteka ovih 6 meseci ili u prvoj polovini godine, imaće pravo na 1/12 godišnjeg odmora po mesecu rada. A ako pak, prestane da radi u drugom delu kalendarske godine, imaće pravo na ceo odmor.

Svaki zaposleni se mora prijaviti za korišćenje godišnjeg odmora poslodavcu i mora mu dati pismeni zahtev. Poslodavac mora da odobri zahtev da bi se godićnji odmor koristio.

Zahtev se može odbiti ako poslodavcu ne odgovara iz operativnih razloga da radnik u tom periodu odsustvuje sa posla.

Ako je zaposelni promenio poslodavca, a kod prethodnog već koristio godšnji odmor, nema pravo da ga koristi i kod novog poslodavca.

Odmor je plaćen 100 %, a osim toga,često se daju i dodatni bonusi za godišnji odmor.

Odmor se mora iskoristiti u kalendarskoj godini ili će biti oduzet. Ako iz ličnih razloga odmor nije mogao da se iskoristi u tekućoj godini, preneće se najkasnije do 31. marta iduće godine.

PRAZNICI U NEMAČKOJ

Pored odmora koji po mu zakonu pripada, radnik ima prava i da ne radi na državne praznike. Neki praznici se priznaju u nekoj, a ne priznaju u drugoj pokrajni Nemačke, tako da ne bi bilo loše i da se informišete o njima.

Praznici u Nemačkoj:

1.januar  Nova Godina – sve pokrajne

6.januar Bogojavljenje(tri kralja) -neke

10.april Veliki petak -sve pokrajne

12.april-13.april Uskrs – sve pokrajne

1.maj   praznik rada -sve pokrajne

21.maj Vaznesenje Hristovo -sve pokrajne

31.maj-1.jun Pfingstmontag -sve pokrajne

11.jun. Fronleichnam -neke pokrajne

5.avgustMaria Himmelfahrt – neke pokrajne

3.oktobar. Dan nemačkog jedinstva sve pokrajne

31.oktobar Dan reformacije – neke pokrajne

01.novembar Dan svih svetih -neke pokrajne

16.novembar Dan molitve i pokajanja Saksonija

25-26.decembar.  Božić -sve pokrajne

Zaštita od diskriminacije i mobinga

Prema Zakonu o jednakom postupanju (AGG), radno mesto mora biti bez diskriminacije po osnovu pola, porekla, religije, invalidnosti, seksualne orijentacije, političkog opredeljenja i dr.

Zabranjeno je i uznemiravanje na radnom mestu, uključujući seksualno. Žrtve imaju pravo da se obrate nadležnim telima i pokrenu sudski postupak.


Pravna jednakost – domaći i strani radnici

Svi zaposleni sa važećom radnom vizom ili boravištem imaju ista radna prava kao nemački državljani. Poslodavci ne smeju diskriminisati po nacionalnosti, niti isplaćivati niže plate.

Takođe, radnici koji rade na osnovu detašmana u okviru bilateralnih sporazuma (npr. Srbija–Nemačka) uživaju jednaku zaštitu zakona kao i domaći radnici.

Ako vam se svideo tekst i mislite da nekome može da koristi … Podelite ga!