Ako ste rešili da se preselite u Nemačku i nađete posao tamo, ugovor o radu je ono čemu ćete težiti da dođete što pre. To je zato što vam je on između ostalog jedan od papira koje treba da predate kada aplicirate za radnu vizu.
Iako dolazak do ugovora nije uopšte lak put, u ovom tekstu ćemo se pozabaviti samim ugovorom o radu i onome što bi trebalo da znate o njemu.
ŠTA TREBA DA SADRŽI UGOVOR O RADU?
Da biste imali pravno utemeljen dokaz o radnom odnosu, uobičajeno je da ugovor o radu bude pisan, jer se takav dokument prilaže prilikom apliciranja za vizu i uvođenja procesa. U skladu sa nemačkim Zakonom o delu na određeno vreme (TzBfG) i Zakonom o potvrdi uslova zapošljavanja (Nachweisgesetz), ugovor mora uključiti ključne elemente poput početka i trajanja radnog odnosa (ili probnog perioda), opisa posla, plate (bruto iznosa), radnog vremena, godišnjih odmora, otkaznih rokova i eventualnog pravilnika o radu (kolektivni ugovor) Morgan Lewis+2L&E Global+2germanlawinternational.com+2.
Plata se ugovara bruto, od koje se zatim odbijaju porezi i doprinosi, a ugovara se u ugovoru – uz preciziranje metode isplate i dodataka poput bonusa ili naknade za državne praznike.
OTKAZ UGOVORA O RADU U NEMAČKOJ
OTKAZNI ROK
Otkazni rok je u Nemečkoj po pravilu četri nedelje, stim što se radnim stažom ovaj period produžava. Ugovorom o radu se obično definiše trajanje otkaznog roka. On tako može biti duži ili kraći od toga ako je ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom drugačije određeno.
Svakako, otkazni rok se mora ispoštovati u svekom slučaju osim otkaza sa razlogom kada on stupa trenutno.
SINDIKAT RADNIKA
Ako u firmi postoji sindikat, on se mora obavestiti pre svakog otpuštanja. Obaveštenje mora da sadrži sve lične podatke radnika koji se otpušta kao i razloge otpuštanja,otkazni rok, vrsta otkaza i slično, bez obzira koliko dugo radnik radi u firmi.
OTPREMNINE
Otpremnina nije zakonom određena u Nemačkoj. Ako postoji, ona je obično određena kolektivnim ugovorom.
U praksi, poslodavci i zaposleni se nejčešće dogovore sami oko otpremine da bi izbegli sudske procese. Ona je najčešće 50% mesečne zarade po godini staža.
OTKAZ IZ RAZLOGA
Ako je u pitanju teška povreda ugovora o radu poslodavac može raskinuti ugovor trenutno, bez otkaznog roka. Obaveštenje o otkazu poslodavac mora da dostavi radniku najkasnije dve nedelje nakon što sazna činjenice koje su dovele do povreda radnog ugovora.
ZAŠTITA OD OTKAZA
Ako preduzeće ima manje od deset zaposelnih otkaz ne mora da bude opravdan, tj ne postoji zaštita od otkaza.
Ako preduzeće ima više od deset zaposlenih koji rade duže od šest meseci otkaz mora da bude „socijalno opravdan“.
„Socijalno opravdan“ otkaz se zasniva na razlozima koji su povezanim sa osobom, sa ponašanjem ili operativnim radnim mestom.
Razlog koji je povezan sa osobom je obično dugotrajna bolest i sl.Za ovaj razlog uzimaju se u obzir odnos učinka i naknade, koji može biti narušen usled dugih bolesti.
Razlog koji je povezan sa ponašanjem se odnosi na povredu dužnosti zaposlenog. Nemački zakon zahteva da poslodavac bar jednom opomene zaposlenog pre nego što mu da otkaz. Otkaz bez upozorenja se smatra nevažećim, pa se zato insistira da se pri upozorenju konsultuje služba za ljudcke resurse i da se svako upozorenje dokumentuje.
Otkaz iz operativnih razloga podrazumeva da je radnik postao tehnološki višak, odnosno da za njim u firmi više ne postoji potreba. Zbog promene strukture i prilagođavanja firme novoj situaciji može doći do promene, smanjenja broja zaposlenih. U ovom slučaju na isto mesto se ne sme zaposliti drugo lice.
Poslodavac mora da dokaže da ovo radno mesto prestaje da postoji, mora da izvrši selekciju među radnicima. Pošto je teret dokazivanja otkaza na poslodavnu, zaposleni mogu da ospore otkaz pred sudom.
Sud će da odluči da li je otkaz efektivan, zaposleni prestaje sa radom na kraju otkaznog odnosa i nema pravo na otpremninu. Ako otkaz ne stupi na snagu zaposleni mora da se vrati na radno mesto i ima pravo na povraćaj zarade.
Pored opštih zaštita od otkaza, postoje grupe zaposlenih koje su posebno zaštićene:
-žene na trudničkom i porodiljskom
-zaposelni na roditeljskom odsustvu
-zaposelni sa teškim indivalidetom
-članovi sindikata radnika
-službenik za zaštitu podataka
SPORAZUMNI RASKID UGOVORA O RADU
Ovo je po pravilu najekonomičnije prestanak radnog ugovora. Ovakav ugovor mora biti pisan, moraju ga obe strane potpsati i u prisustvu advokata.
On sadrži informacije kao što su:
-datum i vrsta raskida
-otpremnina
-oslobđenje od radne dužnosti
-vraćanje službenog automobila
-čuvanje poverljivih podataka firme
-dužnost vraćanja imovine preduzeća
-penzioni plan
i slično…
Ugovor na određeno vreme
Ugovor se po pravilu sklapa na neodređeno, ali moguće je sklopiti i ugovor na određeno vreme. Ako ne postoje objektivni razlozi (npr. rad na projektu ili zamena odsutnog radnika), zakon limitira maksimalno trajanje na dve godine, uz mogućnost najviše tri produženja u tom periodu . Nakon toga, radnik automatski stiče status zaposlenog na neodređeno. Probni period obično ne prelazi šest meseci i ne sme premašiti pola trajanja određenog ugovora . Za novoosnovane firme, do prve četiri godine po formiranju, moguće je sklapati fiksne ugovore i do četiri godine, bez objektivnog razloga
RAd na pola radnog vremena mini-job
Rad na pola radnog vremena podrazumeva radni odnos sa smanjenim nedeljnim fondom sati u odnosu na puno radno vreme. Ako zapošljeni radi u kompaniji sa više od 15 zaposlenih i najmanje šest meseci, može da zatraži smanjenje radnog vremena – koje poslodavac može odbiti samo zbog objektivnih razloga . Postoji i mogućnost “privremenog smanjenja radnih sati” (bridge part-time) na period od 1 do 5 godina . Posebna kategorija je “mini-job” – radni odnos sa primanjima do 520 € mesečno, koji je izuzet od doprinosa za društveno osiguranje
napomena o minimalnoj plati i radnim satima
Zakonska minimalna satnica u Nemačkoj, od 1. januara 2025, iznosi 12,82 € bruto po satu, što za standardnu 40‑časovnu radnu nedelju znači minimalno oko 2.181 € bruto mesečno
Ako vam se svideo tekst i mislite da nekome može da koristi … Podelite ga!